Uz Županiju Središnja Bosna, Hercegovačko-neretvanska je županija jedina u Federaciji koja službeno ima, ali u kojoj ne funkcionira Zavod za besplatnu pravnu pomoć.

Naime, još 2013. godine Vlada Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći HNŽ/K. Potom je Grad Mostar osigurao prostor za rad budući da je donesena odluka da sjedište Zavoda bude u Mostaru. Proteklih 11 godina Vlada HNŽ/K je iz proračuna uredno na godišnjoj razini izdvajala sredstva za rad Zavoda, no taj isti Zavod do dan-danas nikada nije profunkcionirao iako je službeno otvoren. Problem je, kao i većina stvari u našoj zemlji, političke prirode odnosno nemogućnosti dogovora oko toga tko će biti na čelu Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći. Zbog toga građani, napose oni kojima je besplatna pravna pomoć prijeko potrebna i namijenjena, trpe jer ne mogu koristiti ono što im je Zakonom zajamčeno. Inače, usvojenim su Zakonom regulirana sva nužna pitanja – tko su korisnici, kakvi su postupci, kriteriji, uvjeti, oblici i načini ostvarivanja besplatne pravne pomoći, kao i tko su ovlašteni subjekti za pružanje pomoći. Zakonom su riješene i druge važne stavke – financije, nadležnosti, dužnosti, ovlaštenja, kao i stručno usavršavanje. Ukratko, sve ono što je nužno za funkcionalan rad Zavoda i pružanje pomoći svima kojima je pomoć potrebna.   

Kako bi riješili ovaj problem, udružile su se tri nevladine organizacije – Udruženje za edukaciju i razvoj „Dignitet“, Nansen dijalog centar „NDC Mostar“ i Udruženje „Žena BiH“ te su pokrenule kampanju „Pravo na pravnu pomoć – Mostar“. Cilj je kampanje navesti nadležne institucije da svojim odgovornim radom poboljšaju kvalitetu života građana odnosno da napokon s djelovanjem počne Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći HNŽ/K. Rad Zavoda je namijenjen prvenstveno marginaliziranim osobama odnosno žrtvama nasilja, invalidima, nosiocima socijalne iskaznice, nezaposlenima, samohranim roditeljima te umirovljenicima. 

Kao jedan od primjera dobre prakse, kada je u pitanju Zavod za besplatnu pravnu pomoć, može se navesti Tuzlanski kanton. Primjerice, obrana po službenoj dužnosti je pravo zagarantirano međunarodnim ugovorima, zakonima, te Ustavom BiH. Zakoni u kaznenim postupcima u BiH predviđaju da osumnjičeni moraju imati odvjetnika kojeg će sami izabrati ili će im ga Sud dodijeliti po službenoj dužnosti. U slučaju da se dodijeli zastupnik po službenoj dužnosti, onda troškove iz svojih proračuna snose entiteti, odnosno županije. U tom je segmentu, Zavod za besplatnu pravnu pomoć Tuzlanskog kantona uštedio značajna financijska sredstva u proračunu TK u 2023. godini. Zavod je angažirajući pravne zastupnike odnosno branitelje po službenoj dužnosti onima koji nisu bili u mogućnosti samostalno platiti troškove, ostvario uštedu u Proračunu TK u iznosu nešto većem od 182 tisuće KM što potvrđuje višestruku korist – oni kojima je pomoć potrebna, dobili su je zahvaljujući poštivanju zakonskih okvira, a nadležne su vlasti ostvarile financijsku dobit. Koliko je važno angažiranje branitelja po službenoj dužnosti, naglasio je i Vedran Škobić, ministar pravde FBiH te kazao da bi funkcioniranjem Zavoda građanima bilo olakšano ostvarivanje prava na jednak pristup pravdi. 

Do sada su predstavnice navedena tri uruženja imale sastanak s Goranom Karanovićem, ministrom pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ/K te Marijom Buhač, predsjednicom Vlade HNŽ/K. Ministar Karanović je na sastanku predstavnicama tri udruženja poručio da je svjestan važnosti problema te da će ministarstvo na čijem je čelu učiniti sve kako bi Zavod za pravnu pomoć što prije profunkcionirao. Da je nužan početak rada Zavoda, svjesna je i premijerka Buhač koja je podsjetila da je prethodna politička neopredjeljenost razlog dosadašnjeg nefunkcioniranja Zavoda te je obećala da će učiniti sve što je u njenoj moći da Zavod što prije profunkcionira.  

Podatak koji je zabrinjavajući, i ako se uskoro nešto ne promijeni postat će alarmantan, jeste da je prema neslužbenim podacima oko 20% stanovništva HNŽ/K barem jednom u životu bilo u situaciji da im je bila potrebna besplatna pravna pomoć. Budući da je pravo na besplatnu pravnu pomoć jedno od osnovnih ljudskih prava koje podrazumijeva pravo svakog građanina na jednak pristup pravdi, te da je ono zajamčeno Ustavom HNŽ/K, Ustavom FBiH, Ustavom BiH, kao i međunarodnim konvencijama koje je potpisala i ratificirala naša zemlja, za nadati je se kako će donosioci odluka u novom sazivu Vlade HNŽ/K ozbiljno i žurno pristupiti rješavanju ovog problema te da neće ostati samo na riječima obećanja.