Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10.10. Centar za psihološku podršku „Sensus“ podsjeća donosioce odluka i javnost na gorući problem koji direktno utiče na budućnost našeg društva: mladi u srednjim školama Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) i dalje nemaju sistemski osiguranu i dostupnu psihološku podršku. Kampanja koju Sensus aktivno vodi ima jasan cilj a to je uvođenje psihologa u srednje škole u kantonu. Svjetski dan mentalnog zdravlja je podsjetnik ali i alarm da se pređe s riječi na djela.

Nekad se najveće teškoće kroz koje učenici prolaze ne vide u ocjenama, izostancima ni ponašanju. Učenik može sjediti u klupi, redovno pratiti nastavu i razgovarati s prijateljima, dok u sebi nosi teret o kojem ne zna kako progovoriti. Ne možemo uvijek znati kroz šta svaka mlada osoba prolazi, ali kao društvo imamo moralnu i institucionalnu odgovornost da stvorimo okruženje u kojem oni ne moraju čekati da postane nepodnošljivo da bi dobili pomoć. Škole moraju biti siguran prostor u kojem postoji stručna osoba od povjerenja, neko ko će mlade saslušati bez osude i pomoći im da svoje breme ne nose sami.

Srednjoškolsko doba je period najintenzivnijih vršnjačkih, akademskih i razvojnih izazova. Kada škola nema zaposlenog psihologa, učenici su prepušteni sami sebi. Psihologinja iz Sensusa ističe da: „Adolescencija je period intenzivnog neurobiološkog razvoja i psihosocijalnog restrukturiranja, zbog čega su mladi u ovoj dobi izuzetno vulnerabilni na razvoj različitih mentalnih poteškoća, poput anksioznosti, depresivnih stanja i poremećaja u ponašanju. Mentalno i fizičko zdravlje adolescenata su u stalnoj interakciji – dugotrajni emocionalni distres i potisnuti psihološki konflikti direktno se manifestuju kroz somatske simptome, pad kognitivnih performansi i poteškoće u emocionalnoj regulaciji. Dostupnost psihologa u školskom okruženju omogućava pravovremenu trijažu, ranu detekciju i krizne intervencije na samom izvoru problema. Bez sistemske podrške unutar institucija u kojima provode najviše vremena, adolescenti ostaju bez bazičnog psihološkog resursa, što može imati dugoročne negativne posljedice na njihov cjelokupni razvoj i funkcionalnost.“

Ulaganje u mentalno zdravlje unutar obrazovnog sistema je bazični stub javnog zdravlja i dugoročnog razvoja društva. Neriješeni psihološki problemi u adolescentnoj dobi progresivno se reflektuju na fizičko zdravlje i opštu funkcionalnost pojedinca. Stabilna psihološka podrška mora postati sistemski standard, osiguran kroz dosljednu primjenu i usklađivanje pedagoških standarda te dugoročno i stabilno finansiranje iz kantonalnog budžeta.