Nevladine organizacije u BiH: 17.500 aktivnih, 8.000 zaposlenih - kako ojačati sektor?
Brojne nevladine organizacije iz cijele Bosne i Hercegovine, koje se svakodnevno bave različitim važnim pitanjima, posjetile su Centar za edukaciju i...

Brojne nevladine organizacije iz cijele Bosne i Hercegovine, koje se svakodnevno bave različitim važnim pitanjima, posjetile su Centar za edukaciju i istraživanje „Nahla“, koja je bila domaćin treće po redu studijske posjete u okviru PRAGG projekta. Fokus posjete bio je na programima obrazovanja za odrasle, modelima saradnje s poslodavcima, te izazovima i mogućnostima održivosti u nevladinom sektoru.

Akreditirani programi Nahle iz oblasti administracije, računovodstva, data science i drugih sfera pružaju put ka profesionalnom osnaživanju i stvarnom zapošljavanju. U okviru njihovih programa, više od 50 žena koje su završile Nahline edukacije uspjelo se povezati s poslodavcima, što pokazuje da programi donose stvarne prilike, a ne samo teorijska znanja.

„Kao organizacija opredijeljeni smo stalno dijeliti znanje i prema našim korisnicima, ali i prema nevladinom sektoru. Nažalost, nemamo savršen zakonski okvir i zato je važno da jedni druge podržavamo. Na ovakvim skupovima zapravo čujemo razne perspektive, izazove, ali i konkretna rješenja i načine kako nešto uspješno riješiti“, kazala je predsjednica CEI Nahla, Sehija Dedović.

Prisustvo predstavnika nevladinih organizacija sa sasvim različitim djelatnostima u studijskoj posjeti potvrđuje koliko civilni sektor popunjava praznine u društvu do kojih druge institucije teško dopiru. To su često vrlo specifične „male niše“ s temama i ciljnim grupama koje bi u suprotnom bile zaboravljene ili nedovoljno zaštićene.

Ipak, Dedović upozorava da statistika neumoljivo pokazuje izazove. U Bosni i Hercegovini, od devedesetih do danas, registrirano je 27.000 nevladinih organizacija. Od tog broja aktivno je oko 17.500 organizacija, ali ukupno zaposlenih u sektoru je tek nešto malo više od 8.000.

„To je za mene porazna činjenica. To znači da u nevladinom sektoru većina ljudi ili volontira, ili radi negdje drugo, ili nije prijavljena, ili radi na ugovore. Ovakve brojke jasno pokazuju dekapacitiranost sektora i nemogućnost da se kontinuirano planiraju dugoročne promjene koje su zaista potrebne“, naglasila je Dedović.

Predstavnice Udruženja Žene za žene International Džana Pašić i Nermana Deljkić, koje su prisustvovale studijskoj posjeti, smatraju da su razmjena iskustava i primjeri dobre prakse koje su imali priliku čuti pokazali da je moguće, iako je često veoma izazovno, strateški razmišljati o dugoročnoj održivosti i pozicioniranju organizacija u današnjim neizvjesnim vremenima. 

„Zahvaljujemo i iskreno pozdravljamo inicijativu za organiziranje ovakvog susreta. U moru fantastičnih aktivnosti koje organizacije u BiH svakodnevno provode, rijetko se nađe vrijeme za istinsko umrežavanje i zajedničko promišljanje o budućnosti sektora“, kazale su.

Tokom sesija, kojima je prisustvovalo oko 20 učesnika iz Banja Luke, Sarajeva, Srbca, Travnika, Lukavca, Tuzle i Mostara, razgovaralo se o samoodrživosti udruženja, o tome šta prihod od vlastite djelatnosti znači za jedno udruženje, kada se može ostvarivati samostalno, a kada kroz zasebno pravno lice, o izazovima koji stoje na tom putu, o potrebi fiskalizacije i mogućnostima da registrirane firme nude dodatne usluge izvan svog primarnog djelokruga.

Ova treća po redu studijska posjeta organizirana kroz PRAGG projekat pokazala je koliko je važna sinergija između nevladinih organizacija, obrazovnih institucija i poslodavaca u ostvarivanju održivih promjena. Edukacija odraslih i profesionalna orijentacija nisu samo podrška pojedincima u njihovom razvoju - oni su temelj za snažnije, pravednije i ekonomski održivije zajednice.

 

 

Posjeta je organizirana u okviru projekta PRAGG koji finansira Vlada Švicarske, a implementira konzorcij koji čine HELVETAS i NIRAS u Bosni i Hercegovini, u partnerstvu sa lokalnim partnerima Centrima civilnih inicijativa (CCI) i Institutom za razvoj mladih KULT.