“Trudnoća je bila jedan od najljepših perioda mog života. Uživala sam u svemu i to istinski. Međutim, vrlo brzo nakon poroda osjetila sam da ne mogu da se povežem sa svojom bebom. Nisam osjećala ono što sam zamišljala da ću osjetiti. Ni blizu one emocije koju sam imala u trudnoći. Neprestano sam osjećala tugu i imala grižu savjest. Dugo mi je trebalo da prevaziđem ovo stanje i sad mi je žao što sam bila sama u tome i što nisam imala hrabrosti da se obratim bilo kome. Uspomene na ovaj period bi možda bile drugačije”.
“Prijalo mi je na samom početku svih emocija da pričam o tome bilo gdje, nezavisno od osoba. No, međutim nerazumijevanje okoline uopšte je dovodilo do toga da se potreba za razgovorom zamijenila još većom tugom, što je opet uticalo na to da se počeo javljati osjećaj ljutnje i bijesa prema svemu, osim prema djetetu”.
Da li ste ikada od žena iz svoje okoline čuli ovakva ili gora iskustva poslije poroda? Da li znate da prema podacima, 20% žena doživi neki oblik postporođajne depresije, što znači da ako poznajete 5 majki, znate jednu koja je doživjela postporođajnu depresiju ili neku drugu promjenu raspoloženja u trudnoći i/ili nakon porođaja. U pitanju su iskustva koje doživi veliki broj žena u postporođajnom periodu, međutim najčešće ovakva iskustva nikada ne budu izgovorena, već se sa njima porodilje nose same u tišini, čime se depresija probubljuje.
Mnoge majke u postporođajnom periodu osjećaju se izolovano i isključeno iz svijeta odraslih, čak i kada su okružene porodicom i prijateljima. Majke često osjećaju da su „izgubile“ sebe jer se njihov identitet svede samo na ulogu roditelja. Teme razgovora s drugim ljudima svode se na brigu o bebi, dok se one same mogu osjećati nevidljivo. Osim toga, društvo često očekuje da će majčinstvo biti ispunjavajuće i radosno, ali realnost je da može biti iscrpljujuće i usamljeno. Ako okolina ne razumije izazove koje majke prolaze, može doći do osjećaja nepripadanja. Pritom, ako partner ili bliski ljudi minimiziraju njihove emocije („uživaj dok traje“, „proći će to“, „sve smo mi prošle kroz to“), majke se mogu osjećati još više isključeno. Zbog toga je podrška zajednice majki može biti ključna.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija je danas druga najčešća bolest u svijetu, a postporođajna depresija, kao njen oblik, ne utiče samo na mentalno zdravlje majke već i na psihološki, kognitivni, neurološki i motorički razvoj djeteta. Posljedice su ogromne kako po žene tako i po samo društvo. Samoubistvo, kao najekstremnija posljedica postporođajne depresije, predstavlja vodeći uzrok smrtnosti porodilja u svijetu, te ni BiH nije izuzetak kada je riječ o ovim tragičnim slučajevima.
Iako se svijest o ovim temama povećala u odnosu na raniji period i dalje ima puno prostora za rad i promjenu na bolje. Možda je teško uticati na promjenu duboko ukorijenjenih pogrešnih uvjerenja i stigmu koja prati mentalno zdravlje majki, ali je zato moguće promjene učiniti uz podršku sistema. Jedno od sistemskih rješenja za postporođajnu depresiju je uvođenje ranog skrininga, za šta se zalaže udruženje EKO EHO iz Banjaluke. Oni ukazaju na važnost redovnog provođenja sistematskog skrininga, naglašavajući da ovaj pristup omogućava rano prepoznavanje problema, pravovremenu intervenciju i značajno unapređenje kvaliteta života porodica. Sprovođenje obaveznog sistematskog skrininga na postporođajnu depresiju značajno doprinosi ranom prepoznavanju i pravovremenom pružanju pomoći, čime se unapređuje kvalitet života porodica i smanjuje opterećenje zdravstvenog sistema.
Rani skrining na postporođajnu depresiju je ranije bio u primjeni u Republici Srpskoj korištenjem Edinburške skale za postporođajnu depresiju – metode koja je globalno priznata kao pouzdana, brza i niskih troškova. Međutim, sa početkom 2024. godine ta praksa je ukinuta.
“Do sada smo poslale inicijativu za obavezno provođenje skrininga Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. U toku je izrada i u narednom periodu očekujemo reviziju i finalizaciju dokumentacije koja će regulisati provođenje skrininga. Takođe, održali smo i vrlo uspješan sastanak sa pomoćnikom ministra za javno zdravlje u Federalno ministarstvo zdravstva, dr Goranom Čerkezom koji je izrazio spremnost za uvođenje skrininga na postporođajnu depresiju i u zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH. Dodatno, u iščekivanju smo odgovora i termina sastanka od Vlade Brčko distrikta BiH i JZU Zdravstvenog centra Brčko, spremamo inicijativu za obavezno uvođenje skrininga na postporođajnu depresiju, koju ćemo im uskoro uputiti”, navela je Jelena Mihić Salapura, iz EKO EHO - Centra za edukaciju i promociju zdravog života.
Prvi koraci ka uvođenju ranog skrininga u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu su napravljeni. Uz podršku institucija, rani skrining na postporođajnu depresiju bi u toku 2025. godine mogao postati realnost. Realnost treba postati i sigurnija okolina za porodilje te veća podrška, razumijevanje i briga porodice, prijatelja, društva za mentalno zdravlje porodilja.
