U okviru PRAGG projekta, 18. decembra 2024. godine u Sarajevu održane su konsultacije s predstavnicima organizacija civilnog društva iz cijele Bosne i Hercegovine. Više od 40 učesnika iz različitih dijelova zemlje okupilo se kako bi razgovarali o ključnim izazovima i dobrim praksama finansiranja civilnog društva na lokalnom nivou.

Događaj su otvorili Sirocco Messerli, direktor SDC BiH i Slaviša Prorok, nacionalni tim lider PRAGG projekta, koji su naglasili važnost ove teme i saradnje između lokalnih vlasti i civilnog sektora za održivi razvoj društva.

„Često govorimo poprilično apstraktno o ovim važnim temama a danas imamo priliku o istima razgovarati u malo drugačijem ambijentu što je dobro“, Sirocco Messerli, direktor SDC BiH.

„U okviru PRAGG-a je spovedeno istraživanje koje regulišu pitanje raspodjele budžetskih sredstava u cljnim opštinama PRAGG-a. Nalazi istraživanja ukazuju na potrebu preduzimanja aktivnosti na dodatnom regulisanju lokalnih politika koje definiraju ovu oblast“, Slaviša Prorok, PRAGG.

Na uvodnoj plenarnoj sesiji pod nazivom „Okruženje za razvoj civilnog društva – Kontekst BiH“, predstavnici organizacija civilnog društva (OCD) dobili su ključne uvide o značaju i izazovima okruženja za rad i razvoj civilnog sektora u Bosni i Hercegovini. Jelena Brkić iz CPCD-a predstavila je ključne nalaze izvještaja „Monitoring Matrix on Enabling Environment for CSOs“ za 2023. godinu, s posebnim fokusom na finansiranje. Ukazano je na izazove nepostojanja zakonskog okvira kojim je uređeno ovo pitanje, kompleksnost aktuelnih procedura za prijavu na javne pozive za dodjelu finansijskih sredstava, činjenicu da veliki dio sredstava i dalje se dodjeljuje bez javnog poziva i dr. Upravo zbog toga, jedan od zaključaka prezentacije konstatuje nepostojanje jasnog i transparentnog sistema finansiranja za OCD u BiH. Aspekt EU podrške predstavnicima civilnog društva u BiH predstavljen je od strane Kanite Kulić (EU TACSO III) gdje je ukazano na trenutni EU pristup sagledavanju okruženja za rad OCD-a i trenutnu poziciju BiH u tom kontekstu. Istaknuto je da je u periodu 2021-2023 u BiH konstatovano nazadovanje u 4 od 16 posmatranih indikatora kojima se ocjenjuje stepen razvoja okruženja za rad i razvoj OCD. Prvenstveno u kontekstu slobode udruživanja, ograničavanja ili uplitanja predstavnika vlasti u rad OCD i u segmentu finansiranja OCD. 

Nakon toga je uslijedilo predstavljanje analize politika i praksi dodjele budžetskih sredstava organizacijama civilnog društva na lokalnom nivou. Predstavljeni su glavni nalazi koji ukazuju na nedostatke u transparentnosti, procesu apliciranja i praćenju realizacije projekata. Iznesene su preporuke kako bi se osiguralo pravednije i efikasnije finansiranje OCD-a na lokalnom nivou, što je pokrenulo zanimljivu diskusiju među učesnicima.

Kao inspiracija za poboljšanje postojećih praksi, predstavljeni su primjeri dobrih praksi finansiranja iz budžeta lokalnih zajednica: Grad Mostar, Grad Gračanica, Općina Tešanj i Općina Ilijaš. Predstavnici ovih lokalnih uprava su podijelili svoja iskustva, ističući konkretne mjere koje su njihove općine poduzele kako bi unaprijedile proces finansiranja OCD-a.

Damir Radenković iz OC Vermonta je rekao: „Divna prilika za razmjenu ideja sa nama iz manjih organizacija civilnog društva. Ova tema je izuzetno važna i zato nam treba što više ovakvih događaja. Posljednjih 10 godina nisam prisustvovao nijednom događaju sa ovakvim odazivom“.

Posebno produktivan dio događaja je bila diskusija o načinima za poboljšanje različitih faza procesa finansiranja sa fokusom na proces pripreme javnog poziva, objave javnog poziva i proces vrednovanja te praćenje realizacije i evaluacija projekata. Rezultati grupnog rada pokazali su da postoji snažna potreba za većim uključivanjem OCD-a u ovaj proces, jasnijim i prilagođenijim procedurama, većom transparentnošću i kontinuiranom komunikacijom između lokalnih vlasti i civilnog sektora. Predstavljeni su konkretni prijedlozi i preporuke koje će poslužiti kao osnova za buduće korake u okviru PRAGG projekta.

„Uzimajući u obzir podatke koje smo danas čuli, definitivno bi trebalo da se ova oblast unaprijedi. Ovakav način dodjele sredstava unazađuje rad organizacija civilnog društva, jer nemaju pristup za veća sredstva neophodna za projektne aktivnosti nego dobijaju minimalne iznose, a sredstva se troše netransparentno. Međutim rješenje je moguće i mislim da je najvažnije razgovarati sa lokalnim vlastima i pokušati dijalogom poboljšati dosadašnju praksu“, navodi Samira Džidić iz Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Zenica. 

„Jedan od današnjih zaljučaka je da lokalne uprave trebaju biti otvorene prema organizacijama civilnog društva kako bismo ostvarili saradnju i otvorili dijalog a sve u cilju unaprijeđenja finansiranja. Sve ono što se finansira treba biti u korist građana ili ciljne grupe sa kojima organizacija radi te je važno da se sa sredstvima od lokalne zajednice postignu vidljivi rezultati kako bi građani znali u šta su ta sredstva utrošena“, istakla je Enisa Raković iz Udruženja Glas žene Bihać.

Ove konsultacije su još jednom potvrdile važnost otvorenog dijaloga, razmjene iskustava i saradnje kao ključnih elemenata za unapređenje finansiranja i podrške organizacijama civilnog društva u Bosni i Hercegovini.