Pravo da ne čekate u redu kada briga o djetetu s poteškoćama u razvoju zahtijeva vašu punu pažnju. Mogućnost da parkirate automobil u neposrednoj blizini zdravstvene ustanove u koju dovodite bolesno dijete. Naizgled male promjene, ali za mnoge porodice one znače manje stresa, manje prepreka i jednostavniji pristup svakodnevnim uslugama. Upravo takve promjene pokrenule su građanske inicijative u Brezi i Trebinju, realizovane uz podršku projekta PRAGG - Proaktivni građani i građanke.

Iako su se bavile različitim problemima, ove dvije inicijative imale su zajednički cilj: prilagoditi postojeće prakse stvarnim potrebama građana i pokazati da lokalna zajednica može biti pristupačnija kada institucije, organizacije civilnog društva i sami građani zajednički traže rješenja. Njihovi rezultati pokazuju da promjena ne mora uvijek podrazumijevati velike infrastrukturne projekte ili složene reforme. Ponekad je dovoljno prepoznati prepreku s kojom se određene porodice svakodnevno suočavaju i promijeniti način na koji zajednica na nju odgovara.

Breza: Kada prednost postane pravilo, a ne izuzetak

Za roditelje djece i osoba s poteškoćama u razvoju, odlazak u poštu, apoteku ili neku drugu ustanovu često je mnogo zahtjevniji nego što se na prvi pogled čini. Čekanje u redovima, neprilagođeni prostori i potreba za stalnom brigom o djetetu mogu i najjednostavnije obaveze pretvoriti u dodatni izvor stresa. Upravo iz iskustava roditelja nastala je inicijativa „Daj prednost i kada (ne) vidiš razlog“, koju je Centar pozitivne prakse pokrenuo u Brezi uz podršku PRAGG projekta.

Kako je u ranijem razgovoru za PRAGG objasnila predsjednica Udruženja Ilma Omerhodžić, posebno je bilo važno ukazati na potrebe porodica čije poteškoće nisu uvijek vidljive drugim ljudima: „Prije inicijative, nije bilo nikakvih službenih obavještenja o prednosti ovih porodica. One porodice koje imaju djecu sa očiglednim teškoćama su i dobijale prednost, posebno ukoliko je dijete nemirnije, međutim u posljednje vrijeme je i u našoj zajednici uočen porast djece sa autizmom koji nije vidljiv 'na prvu' te smo isključivo i zbog ovakve djece i porodica pokrenuli ovu inicijativu.“

Zagovaranje je rezultiralo uvođenjem prava prvenstva za roditelje i staratelje djece i osoba s poteškoćama u razvoju u javnim ustanovama i preduzećima čiji je osnivač Općina Breza. 

Kada se promjeni pridruže i privatne kompanije

Iako je inicijativa prvenstveno bila usmjerena na institucije, podrška je stigla i iz privatnog sektora. Apoteke Sarajevo bile su među prvima koje su prihvatile poziv, nakon čega su se uključile i druge lokalne kompanije. 

Prema riječima Ilme Omerhodžić, posebno ih je iznenadilo to što su se pojedini privrednici samoinicijativno javljali i izražavali spremnost da promijene način pružanja usluga.

Ovakav odziv pokazao je da se inicijativa nije zadržala samo na formalnom zahtjevu prema lokalnoj vlasti. Ona je otvorila prostor da i drugi akteri preispitaju vlastite prakse i prepoznaju kako mogu doprinijeti pristupačnijoj zajednici.

Promjene su se, prema iskustvima organizacije, počele odražavati i na druge aktivnosti u Brezi. Tokom Igara mladih dodatna pažnja posvećena je osobama s poteškoćama u razvoju, dok su srednjoškolci iz Mješovite srednje škole „Mehmedalija Mak Dizdar“ svoju novogodišnju akciju darivanja usmjerili upravo prema ovoj grupi.

Za Centar pozitivne prakse to su bili pokazatelji da je kampanja doprinijela i promjeni načina na koji zajednica prepoznaje potrebe ovih porodica.

„Mijenjanje predrasuda je najteži posao na svijetu, ali mislim da je Centar pozitivne prakse krenuo u pravom smjeru. Smatramo da je mijenjanje svijesti i osiguravanje sigurnije, inkluzivnije okoline najvažniji rezultat“, ističe Omerhodžić.

Trebinje: Deset parking mjesta koja roditeljima olakšavaju svakodnevicu

Dok se u Brezi mijenjao način pružanja usluga, u Trebinju je građanska inicijativa pokazala koliko je važno javni prostor prilagoditi stvarnim potrebama porodica.

Roditelji i staratelji koji dovode djecu u Dječiji dispanzer suočavali su se s problemom nedostatka odgovarajućeg parking prostora u blizini zdravstvene ustanove. Potraga za slobodnim mjestom, naročito kada je dijete bolesno ili zahtijeva dodatnu pažnju, predstavljala je dodatno opterećenje.

Na ovaj problem ukazalo je Udruženje „Stop Mobbing“, koje je, u saradnji s partnerima i uz podršku PRAGG projekta, pokrenulo inicijativu za osiguravanje besplatnog parkinga za roditelje i staratelje djece predškolskog uzrasta.

Rezultat je stigao u novembru 2025. godine, kada je preko puta Dječijeg dispanzera osigurano deset besplatnih parking mjesta, uključujući jedno posebno označeno za roditelje s invaliditetom. Prema informacijama Udruženja „Stop Mobbing“, usluge Dječijeg dispanzera koristi približno 1.800 djece predškolskog uzrasta, što dodatno govori o značaju jednostavnijeg pristupa ovoj zdravstvenoj ustanovi.

„Najvažnija promjena jeste da roditelji i staratelji sada imaju posebno označen prostor za parkiranje u neposrednoj blizini Dječijeg dispanzera. To je naročito značajno za roditelje koji dolaze s bebama i malom djecom, nose dječiju opremu ili dovode dijete na pregled kada je bolesno“, ističe Anica Ramić iz Udruženja „Stop Mobbing“.

Ovim rješenjem roditeljima je olakšan dolazak na preglede, a posebno je važno što je prilikom uređenja parkinga prepoznata i potreba za pristupačnošću roditeljima s invaliditetom.

Iako se deset parking mjesta na prvi pogled može činiti kao skroman rezultat, njihova vrijednost ogleda se u konkretnom odgovoru na problem s kojim se porodice svakodnevno suočavaju.

„Vrijednost projekta nije samo u osiguranim parking mjestima, već u tome što smo prepoznali problem s kojim se roditelji suočavaju i ponudili rješenje koje im olakšava svakodnevicu“, poručuju iz Udruženja.

Od pojedinačnog problema do drugačijeg pristupa potrebama građana

Za Udruženje „Stop Mobbing“ ova inicijativa predstavlja više od realizacije jednog projekta. Ona je primjer kako se kroz dijalog građana, organizacija i institucija mogu pronaći praktična rješenja koja odgovaraju na stvarne potrebe lokalne zajednice.

„Naš cilj nije samo realizacija jednog projekta, već podsticanje kulture u kojoj se problemi građana prepoznaju na vrijeme i u kojoj se zajednički traže načini da se oni riješe“, ističu iz Udruženja.

Na prvi pogled, pravo prvenstva u Brezi i besplatan parking u Trebinju nemaju mnogo zajedničkog. Jedna inicijativa odnosi se na postupanje zaposlenih i organizaciju usluga, a druga na korištenje javnog prostora. Ipak, obje pokazuju koliko je važno da se potrebe građana prepoznaju kroz njihova stvarna svakodnevna iskustva i da se na njih odgovori konkretnim rješenjima.

U Brezi su organizacije civilnog društva uspjele pokrenuti promjenu koja je povezala lokalnu vlast, javne ustanove i privatne kompanije. U Trebinju je problem s kojim su se roditelji suočavali prerastao u praktično rješenje koje im omogućava jednostavniji dolazak do zdravstvene ustanove.

Kada odluke postanu dio svakodnevnog života

Posebna vrijednost ovih primjera jeste to što su organizacije civilnog društva uspjele povezati iskustva građana s donosiocima odluka i pokazati da i relativno jednostavne intervencije mogu unaprijediti kvalitet života u lokalnoj zajednici.

Međutim, da bi takve promjene zaista bile dugoročne, nije dovoljno samo donijeti odluku ili uspostaviti novu uslugu. Važno je da se nove prakse prihvate, primjenjuju i postanu sastavni dio svakodnevnog funkcionisanja zajednice.

Kako je to sažela Ilma Omerhodžić iz Centra pozitivne prakse: „Vlast može da donese odluku, zakon, pravilnik, ali ako ljudi ne mijenjaju svijest i ako ne postupaju u skladu sa aktima, sve to će ostati samo blijedo slovo na papiru.“

Primjeri Breze i Trebinja pokazuju da građansko zagovaranje može donijeti promjene koje se ne mjere samo brojem usvojenih odluka ili realizovanih projekata, nego i time koliko su zajednice spremne prepoznati potrebe svojih građana i prilagoditi im svakodnevne usluge.