Ulaganje u mlade sve više postaje pitanje dugoročne politike, a ne samo pojedinačnih projekata i povremenih izdvajanja. Upravo takva promjena u načinu razmišljanja obilježila je višegodišnje zagovaranje za Transfer za mlade u Federaciji BiH, od potrebe da se uopšte objašnjava zašto je važno imati zasebna sredstva za mlade, do razgovora o tome koliko treba ulagati, kako ta sredstva dodjeljivati i kakve rezultate njima želimo postići.

Početkom 2026. godine Transfer za mlade bio je potpuno izostavljen iz prijedloga Budžeta FBiH. Nakon snažnog i kontinuiranog zagovaranja omladinskog sektora, uz podršku PRAGG-a, Transfer je ne samo vraćen već je povećan na rekordnih 1.000.000 KM. Još važnije, razgovor se pomjerio sa pitanja „trebamo li izdvajati sredstva za mlade“ prema pitanju „koliko ulažemo u mlade i šta tim ulaganjem želimo postići“.

Danas, na Međunarodni dan mladih, podsjećamo koliko je važno da podrška mladima ne ostane samo na riječima, već bude vidljiva i kroz konkretna, sistemska ulaganja koja donose promjenu. Ovaj intervju donosi priču upravo o toj promjeni, kako su kontinuirano zagovaranje, institucionalni dijalog i mobilizacija omladinskog sektora doprinijeli drugačijem odnosu prema finansiranju mladih, ali i otvorili prostor za naredni korak: izgradnju transparentnijeg, odgovornijeg i programski usmjerenog sistema podrške mladima u Federaciji BiH. 

Početkom 2026. godine Transfer za mlade potpuno je uklonjen iz prijedloga Budžeta FBiH. Koliko je taj trenutak bio alarmantan za omladinski sektor i šta je njegovo brisanje značilo za mlade u Federaciji BiH?

Bio je izuzetno alarmantan, prije svega zato što Transfer za mlade nije samo jedna od brojnih budžetskih stavki. To je jedina jasno izdvojena budžetska linija na federalnom nivou namijenjena direktnoj podršci mladima i omladinskom sektoru.

Njegovo potpuno uklanjanje ili pripajanje drugoj stavci time nije značilo samo gubitak određenog iznosa novca. Značilo bi i gubitak jasnog institucionalnog priznanja da su mladi posebna ciljna grupa kojoj je potrebno sistemsko ulaganje, posebno kada znamo da u mnogim lokalnim zajednicama omladinske organizacije imaju vrlo ograničene izvore finansiranja i da upravo ovakvi mehanizmi često omogućavaju da se ideje mladih uopšte realizuju. Zbog toga smo od početka nastojali naglasiti da značaj Transfera za mlade prevazilazi potrebe pojedinačnih organizacija. Riječ je o važnom mehanizmu podrške omladinskom sektoru i konkretnom pokazatelju da se potrebe mladih prepoznaju i kroz plansko i kontinuirano ulaganje na nivou Federacije BiH.

Zašto je bilo važno da Transfer za mlade ostane zasebna i jasno definisana budžetska stavka?

Zasebna budžetska stavka omogućava da vrlo jasno vidimo koliko Federacija BiH izdvaja za mlade, na koji način se ta sredstva koriste i kakve rezultate proizvode.

Kada se sredstva za mlade „utope“ u mnogo šire budžetske linije, postaje gotovo nemoguće pratiti koliko je novca stvarno došlo do mladih i omladinskih organizacija. Zato je za nas očuvanje Transfera bilo pitanje transparentnosti, odgovornosti, ali i kontinuiteta omladinske politike.

Međutim, važno je naglasiti da naš zahtjev nije bio samo: vratite budžetsku liniju i povećajte iznos. Jednako važno pitanje je kako se taj novac dodjeljuje. Već imamo razvijen minimalni set mjera koje smatramo potrebnim kako bi raspodjela sredstava bila transparentnija, odgovornija i više programski usmjerena.

Želimo da finansiranje bude povezano sa jasno definisanim ciljevima omladinske politike, stvarnim potrebama mladih i rezultatima koje želimo postići, a ne da se završi samo na pojedinačnim, kratkoročnim aktivnostima bez jasne veze sa dugoročnim promjenama.

Kako je izgledao proces zagovaranja nakon što je objavljeno da je Transfer za mlade uklonjen iz budžeta?

Nakon smo shvatili da je Transfer za mlade izostavljen iz prijedloga Budžeta FBiH, bilo nam je važno reagovati brzo, ali i koristiti postojeće institucionalne mehanizme kroz koje možemo utjecati na ovakve odluke. Upravo se tu pokazalo koliko je značajno da krovne organizacije imaju svoje predstavnike u radnim tijelima koja odlučuju o mladima, kao što je Komisija za pitanja mladih Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, jer nam takvo učešće omogućava da pitanja važna za mlade otvorimo direktno tamo gdje se o njima raspravlja i da, zajedno sa članovima i članicama Komisije koji prepoznaju njihovu važnost, djelujemo prema konkretnim rješenjima. U saradnji sa Komisijom organizovali smo konferenciju za medije, komunicirali sa zastupnicima i delegatima, obraćali se relevantnim parlamentarnim i institucionalnim akterima te aktivirali naše komunikacijske kanale i mrežu omladinskog sektora.

Važan dio cijelog zagovaračkog procesa bila je i snažna javna kampanja, koja nam je omogućila da pitanje Transfera za mlade ne ostane samo tema institucionalnih razgovora, već da postane vidljivo i široj javnosti, mladima i omladinskim organizacijama. Kroz kampanju smo nastojali jasno pokazati zbog čega je ovaj mehanizam važan, kakve posljedice njegovo ukidanje može imati za omladinski sektor i zašto je potrebno ozbiljnije i dugoročnije ulaganje u mlade. Ona je istovremeno dodatno ojačala naše zagovaranje prema donosiocima odluka i otvorila prostor da se, osim samog vraćanja Transfera, razgovara i o njegovom povećanju te potrebi da se sistem finansiranja mladih dalje unapređuje.

Koje ste promjene primijetili u reakcijama i pristupu institucija tokom procesa?

Mislim da se najvažnija promjena desila u samom okviru razgovora. Na početku smo bili u situaciji da objašnjavamo zašto Transfer uopšte ne smije biti ukinut. Kako je proces odmicao, razgovor se sve više pomjerao prema tome koliki iznos treba izdvojiti i kakav odnos institucije trebaju imati prema ulaganju u mlade.

Konačna odluka da se Transfer ne samo vrati nego poveća na rekordnih 1.000.000 KM pokazuje koliko se taj prostor za razgovor promijenio. Naravno, bilo bi pogrešno reći da je time posao završen. Za nas je ovo zapravo otvorilo sljedeće, možda još važnije pitanje: kako milion KM pretvoriti u stvarne rezultate za mlade?

Sada želimo da se zajedno sa institucijama razgovara o kvalitetnijem sistemu dodjele sredstava, jasnijim prioritetima, odgovornom praćenju njihovog utroška i većem usmjerenju prema programima koji mogu proizvesti dugoročnije rezultate.

Koliko je važna bila saradnja sa Komisijom za pitanja mladih, Odborom za ekonomsku i finansijsku politiku i drugim institucionalnim partnerima?

Bila je iznimno važna, jer ovakve promjene nije moguće postići djelovanjem samo jednog aktera. Budžet je rezultat političkih i institucionalnih odluka i upravo zato je bilo ključno imati partnere unutar institucija koji razumiju značaj ovog pitanja i koji su spremni djelovati tamo gdje se odluke donose. 

Tu nam je posebno značila saradnja sa Komisijom za pitanja mladih Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Odborom za ekonomsku i finansijsku politiku, koji su zajednički reagovali i podnijeli amandmane s ciljem vraćanja Transfera za mlade u Budžet FBiH za 2026. godinu. Time je naše zagovaranje dobilo i vrlo konkretnu institucionalnu dimenziju, jer pitanje nije ostalo samo zahtjev omladinskog sektora, nego je kroz rad ovih parlamentarnih tijela pretočeno u formalne mehanizme odlučivanja. Uz to, važna je bila i komunikacija sa zastupnicima, delegatima i drugim relevantnim akterima uključenim u budžetski proces, jer je upravo kombinacija javnog zagovaranja i institucionalnog djelovanja omogućila da se dođe do konačnog rezultata.

Da li ste tokom kampanje primijetili promjene i među samim mladima i omladinskim organizacijama?

Naravno! Mislim da je jedna od važnijih stvari ovog procesa to što je jedno naizgled tehničko budžetsko pitanje postalo razumljivo kao nešto što ima vrlo konkretne posljedice na život mladih. Upravo smo kroz kampanju nastojali ovakve, na prvi pogled komplikovane budžetske i institucionalne procese pojednostaviti i približiti ih mladima i široj javnosti, kako bismo svi mogli razumjeti šta se zapravo dešava i zašto je važno reagovati.

Budžetska stavka sama po sebi možda ne zvuči kao nešto što će mobilisati mlade. Ali, kada objasnite da od nje zavisi hoće li neka organizacija imati mogućnost otvoriti prostor za mlade, realizovati program u manjoj lokalnoj zajednici, ponuditi edukaciju ili pokrenuti zagovaračku inicijativu, onda postaje mnogo jasnije zašto je važno da se o tome govori i da se mladi uključe.

Vidjeli smo spremnost omladinskih organizacija i mladih da podrže poruke kampanje i uključe se u širenje teme. To je važan rezultat sam po sebi, jer pokazuje da mladi mogu pratiti javne politike, razumjeti procese koji direktno utiču na njih i reagovati kada smatraju da je to potrebno.

Šta ovaj rezultat i sam proces govori o mogućnosti mladih i omladinskog sektora da utiču na odluke na najvišem nivou vlasti?

Pokazuje da glas mladih može imati političku težinu, ali i da se ta težina mora graditi.

Nije dovoljno samo očekivati da će institucije prepoznati potrebe mladih zato što kažemo da su važne. Potrebno je imati podatke i argumente, biti organizovan, koristiti institucionalne mehanizme, komunicirati prema javnosti i biti uporan.

U ovom slučaju krenuli smo od prijedloga Budžeta u kojem Transfer za mlade nije postojao, a završili sa usvojenim iznosom od 1.000.000 KM. To je vrlo konkretan primjer da organizovan i argumentovan glas mladih može uticati na odluke koje se donose na najvišem nivou vlasti u Federaciji BiH.

Istovremeno, ovo pokazuje da političko učešće mladih nije ograničeno samo na izbore. Učešće znači i pratiti budžete, zakone i javne politike, predlagati rješenja, zahtijevati odgovornost i biti prisutan tamo gdje se odluke donose.

Šta smatrate najvećom promjenom koju je ova inicijativa donijela u načinu razmišljanja institucija i donosilaca odluka?

Najvažnije je što smo, barem u ovom procesu, uspjeli pomjeriti razgovor sa pitanja „trebamo li izdvajati sredstva za mlade“ prema pitanju „koliko ulažemo u mlade i šta tim ulaganjem želimo postići“.

Povećanje Transfera na 1.000.000 KM jeste važna politička i institucionalna poruka. Ali sada moramo napraviti naredni korak.

Ulaganje u mlade ne bi se trebalo mjeriti samo ukupnim iznosom budžetske linije ili brojem podržanih projekata. Potrebno je znati šta želimo promijeniti tim sredstvima, koje potrebe mladih rješavamo, koje organizacije i zajednice želimo osnažiti i kako ćemo na kraju znati da je ulaganje imalo efekta.

Zato smo razvili minimalni set mjera za unapređenje sistema dodjele sredstava i želimo da se naredni razgovor vodi upravo o tome - kako od Transfera napraviti stabilniji, transparentniji i više programski orijentisan instrument omladinske politike.

Šta povećanje Transfera na rekordnih 1.000.000 KM konkretno znači za omladinski sektor i kakve mogućnosti otvara?

Milion KM otvara mnogo veći prostor za podršku mladima nego što smo ga imali ranije. To može značiti veći broj podržanih inicijativa, snažnije omladinske organizacije, kvalitetnije programe i više mogućnosti za mlade širom Federacije BiH, uključujući sredine u kojima su drugi izvori finansiranja veoma ograničeni. No, sam iznos neće automatski proizvesti bolju omladinsku politiku.

Ako želimo da povećanje bude stvarni uspjeh, sredstva moraju biti dodjeljivana odgovorno i sa jasnom svrhom. Potrebno je definisati prioritete, prepoznati šta su stvarne potrebe mladih, omogućiti programsko finansiranje koje neće svesti podršku samo na kratke pojedinačne projekte i uspostaviti sistem u kojem se mogu pratiti rezultati. 

Kada danas pogledate cijeli proces, šta smatrate najvažnijom lekcijom i koju biste poruku poslali mladima?

Najvažnija lekcija je da promjene u javnim politikama rijetko dolaze preko noći i da je kontinuitet zagovaranja presudan. Naše zalaganje za povećanje Transfera traje godinama - od prve tematske sjednice o pitanjima mladih, na kojoj je usvojen zaključak da se Transfer poveća na 1.000.000 KM, preko kontinuiranih razgovora, analiza i preporuka, pa sve do reakcije početkom 2026. godine kada je Transfer potpuno izostavljen iz prijedloga Budžeta.

Zato današnji rezultat ne posmatramo kao uspjeh jedne kampanje ili nekoliko sedmica rada. Iza njega stoje godine argumentovanog zagovaranja, saradnje sa institucijama, građenja savezništava i upornosti. Nije uvijek lako održavati fokus na istom pitanju kada rezultati ne dolaze odmah, ali upravo ovaj primjer pokazuje koliko su kontinuitet i dobra argumentacija važni.

Istovremeno, posao nije završen povećanjem Transfera na 1.000.000 KM. Sada je važno osigurati da se ta sredstva dodjeljuju transparentno, odgovorno i programski, prema jasnim prioritetima i rezultatima, zbog čega nastavljamo zagovarati i minimalni set mjera za unapređenje ovog mehanizma.

Mladima bih poručila da ne odustaju ako rezultat ne dođe nakon prvog sastanka ili inicijative. Važno je razumjeti procese, imati dobre argumente, graditi savezništva i ostati dosljedan. Nekada se rezultat vidi brzo, a nekada tek nakon nekoliko godina, ali upravo upornost i kontinuitet često budu presudni.

Od potpunog izostavljanja Transfera za mlade iz prijedloga Budžeta do njegovog vraćanja i povećanja na rekordnih 1.000.000 KM, ovaj proces pokazuje koliko kontinuirano i argumentovano zagovaranje može uticati na odluke institucija. Posebno je pokazao značaj povezivanja omladinskog sektora sa institucionalnim partnerima, korištenja formalnih mehanizama odlučivanja i uključivanja mladih i javnosti u pitanja koja na prvi pogled djeluju kao složene budžetske procedure, ali direktno utiču na mogućnosti mladih.

Istovremeno, usvajanje rekordnog iznosa nije kraj procesa. Naredni korak je osigurati da Transfer za mlade postane još transparentniji, stabilniji i programski usmjeren instrument omladinske politike, sa jasnim prioritetima i mjerljivim rezultatima. Upravo taj kontinuitet, od prepoznavanja problema i mobilizacije javnosti do institucionalnog zagovaranja i daljeg unapređenja rješenja, predstavlja suštinu PRAGG pristupa: osnaživanje inicijativa koje kroz dijalog, saradnju i aktivno učešće građana doprinose odgovornijim i kvalitetnijim javnim politikama.