Zaposlene žene u Bosni i Hercegovini često se suočavaju sa mobingom – uznemiravanjem na radnom mjestu – bilo da je riječ o suptilnim oblicima diskriminacije ili otvorenom psihološkom pritisku, omalovažavanju i izolaciji. I Pored toga, žene žrtve mobinga se rijetko odlučuju na prijavu. Razlozi za to su brojni – dugotrajni i iscrpljujući procesi dokazivanja, strah od osvete poslodavca ili kolega, te uvjerenje da se ništa neće promijeniti - što se, na kraju, može povezati sa činjenicom da se o ovoj temi rijetko govori u javnosti, budući da ne postoje primjeri pozitivnih ishoda ili uspješnih prijava.

Istraživanja pokazuju da su žene u BiH podložnije diskriminaciji u svim fazama zapošljavanja i rada – od samog sadržaja oglasa za posao, gdje se ponekad traži da ne planiraju majčinstvo, razgovora za posao, manjih plata u odnosu na muške kolege, prepreka u napredovanju, i seksualnog uznemiravanja. Jedno od mogućih rješenja ovog problema jeste usvajanje legislative kojom se prepoznaje pojam mobinga radnom mjestu, što je u Republici Srpskoj urađeno 2021. godine, kada je usvojen Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu. Nažalost, njegova primjena je ograničena, a radnice i dalje ostaju nezaštićene. U Federaciji BiH takav zakon nije donesen. I jedna i druga činjenica ukazuju na važnost aktuelizacije ovog problema u BH javnosti.

Šta kažu radnice, žrtve mobinga u BiH?

"Radim u privatnoj firmi u kojoj nijedna radnica nema ni osnovna prava, čak ni pravo na izražavanje mišljenja o bilo kojem problemu. U toj firmi, od pet toaleta, samo u jednom ima vode. Možete li zamisliti 300 žena koje moraju da koriste samo jedan toalet! Ako se neka pobuni odmah bude prozvana pred čitavom proizvodnjom, gdje nas javno brukaju, omalovažavaju i vrijeđaju. Teško je ćutati a moramo kako bismo zadržale posao."

(NN, 43. godine)

"Prijavila sam uznemiravanje na radu nadležnima u firmi. Ne da moj problem nije riješen, nego mi sad neće biti produžen ni ugovor o radu! Pozdravljam inicijativu da se donese ovako važan Zakon o zašstiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH, koji će ovu bolnu problematiku staviti u zakonske okvire."

(NN, 40 godina)

"Mislim da nije moguće tražiti pravdu na radu, posebno u privatnom sektoru. Sve je okrenuto naopačke i od nas se traži da budemo zahvalni ako imamo posao uopšte. Za platu se ne smije pitati inače ste "neposlušni". Ovo je postalo robovlasničko društvo, a pri tome nemamo Zakon u FBiH koji bi nas štitio. Koliko je osoba oboljelo zbog zlostavljanja na radu, gdje provodimo skoro pola svog života."

(NN, 50 godina)

Organizacija „Stop Mobbing“, koja se bavi zaštitom radnika od uznemiravanja, upozorava da je ključ u edukaciji, jačanju svijesti i insistiranju na dosljednoj primjeni zakona. Ako društvo ne počne da ozbiljno pristupa ovom problemu, žene će i dalje biti primorane da biraju između trpljenja mobinga na radnom mjestu i odlaska s radnog mjesta/ napuštanja posla. U sklopu projekta "Zaštita žena od uznemiravanja na radu - normativno ili stvarno", organizacija „Stop Mobbing“ aktivno radi na promociji i monitoringu provedbe Zakona u RS, kao i zagovaranju da zakonodavne vlasti u Federaciji BiH, po uzoru na RS, pod hitno donesu ovakav zakon jer se tiče svake zaposlene osobe.

“Čak i pored zakonskih rješenja, poput onoga u Republici Srpskoj gdje postoji Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, zabrinjavajuće je da uznemiravanje na radu kao pojava ne jenjava niti je značajno povećan broj prijava radnika nakon donošenja Zakona. Okruženje u kojem se o uznemiravanju ćuti, skriva, podržava i ne sankcioniše, nije okruženje koje potiče na rad i usavršavanje, a iz brojnih komentara građanki i građana vidimo koliko je uznemiravanje žena na radu sveprisutna pojava. Potrebno je snažnije promovisati odredbe Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Republici Srpskoj kako bi ovakve informacije došle do ciljane grupe i što prije usvojiti Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH“, dodala je Anica Ramić, predsjednica udruženja „Stop Mobbing“.

Da li je vrijeme za promjenu?